Pančevo je poslednjih dana otvorilo pitanje koje je dugo bilo prisutno u razgovorima među umetnicima i kulturnim radnicima, ali sada dobija i javnu dimenziju. Otvoreno pismo kojim se zahteva smena direktora ustanova kulture, uz podršku više od 500 potpisnika, pretežno umetnika, studenata umetničkih fakulteta i radnika u kulturi, pokazuje da se nezadovoljstvo stanjem u ovoj oblasti više ne može tolerisati i da je smena direktora neophodna, a za njom i način na koji se pristupa i upravlja kulturom u Pančevu.
Pokrenuta inicijativa otvara mnogo šire pitanje: kome pripadaju ustanove kulture i u čijem interesu one treba da rade?
Kultura nije vlasništvo gradskih vlasti, nije i ne može biti interesni poligon Srpske napredne stranke; ustanove kulture nisu posed direktora na njihovom čelu. Te ustanove se finansiraju javnim novcem i njihova osnovna svrha jeste da služe građanima, umetnicima i javnom interesu. Pitanje njihovog upravljanja tiče se svih nas.
Upravo u ovom trenutku treba da pričamo i o Planu razvoja kulture grada Pančeva 2025-2030, sa Akcionim planom za period 2026-2030. To je dokument koji bi trebalo da odredi pravce kulturne politike u narednih pet godina. Njegova analiza pokazuje da problemi o kojima govore umetnici predstavljaju klasičan manir ophođenja čelnika grada prema apelu građana i njihovim potrebama. Bez razumevanja, bez udubljivanja, bez rešenja, bez odgovornosti.
Koliko se ulaže u kulturu i gde odlazi javni novac?
Prema podacima iz samog Plana, Grad Pančevo je za kulturu u 2023. godini izvršio 456,9 miliona dinara, u 2024. godini 483,4 miliona, a u 2025. godini 603,6 miliona dinara.
Učešće kulture u ukupnim sredstvima grada je tokom sve tri godine ostalo gotovo nepromenjeno: 5,81% u 2023, 5,69% u 2024. i 5,78% u 2025. godini. To je bitan podatak koji se gleda i tu nema rasta kao što administrativnim formama želi da se prikaže pomak u 2025. godini.
Dakle, izdvajanja su nominalno rasla, ali kultura nije dobila značajnije veći udeo u gradskim prioritetima.
Što se potrošnje tiče, najveći deo sredstava odlazi na finansiranje redovnog rada ustanova, pre svega zarade i materijalne troškove. Za održavanje postojećeg sistema za koji smo ustanovili da je loš. Koliko novca ostaje za ono zbog čega te ustanove postoje: programe, produkciju, umetničko stvaralaštvo i neposredan kontakt sa građanima? To je ono što nas zanima i zašto ova vlast nije sposobna da nam to isporuči!
Za projekte udruženja građana, prema analizi u Planu, izdvajano je do dva odsto ukupnih sredstava namenjenih kulturi. I to je upravo odnos prema iskazanim potrebama građana, prema njihovoj inicijativi i prema principu uključenosti.
U periodu 2023-2025. prijavljeno…
Otvoreni poziv
Redakcija sajta Pančevo Si Ti upućuje POSLEDNJE UPOZORENJE svima koji ugrožavaju bezbednost naših novinara
Nakon stotina pretnji koje je primila tokom poslednja četiri meseca, Redakcija našeg sajta pokrenula je interni Protokol o legitimnoj samoodbrani • Prva aktivnost Protokola podrazumeva javno upućivanje poslednjeg upozorenja osobama koje ugrožavaju bezbednost naših novinara
Redakcija sajta Pančevo Si Ti, na osnovu svog internog Protokola legitimne samoodbrane, upućuje POSLEDNJE UPOZORENJE osobama, čitaocima i pratiocima medijskih sadržaja na našoj medijskoj platformi koji su tokom poslednjih meseci pretnjama fizičkim napadima, preko dobronamernih saveta trećih lica i uživo ugrožavali bezbednost novinara našeg medija. Nismo više spremni da trpimo učestale najave prebijanja naših novinara i druge pritiske kojima smo izloženi i vrlo smo odlučni u nameri da se zaštitimo sami, u saradnji sa novinarskom zajednicom i demokratskom javnošću, ali još više uz pomoć nadležnih insitutucija Republike Srbije.
Ovo javno upozorenje šaljemo pre svega svim nedobronamernim čitaocima koji su na vrlo neprimeren nači komentarisali naše postove na društvenim mrežama, a koji su se odnosili na oslikavanje i uništavanje murala sa likom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na više mesta u Pančevu. Ti postovi su objavljeni na sajtu i PST profilima na društvenim mrežama 15. jula (Fejsbuk i Instagram), 3. septembra (Fejsbuk), 4. septembra (Fejsbuk i Instagram), 8. oktobra (Fejsbuk i Instagram) i 27. oktobra (Fejsbuk i Instagram). Ne sporeći pravo svakog građanina da ima drugačiji stav i da ga javno saopšti (za to pravo se naša Redakcija bori od osnivanja) i poštujući slobodu izražavanja čak i preko normi pristojnog i civilizovanog, jer nijedan komentar nismo obrisali (a bilo ih je na stotine vrlo uvredljivih), neke granice moraju da se uspostave jer ova komunikacija izlazi…

















