Crtice o slobodi

Nije dovoljno samo živeti! – reče leptir. Potrebno je imati malo sunca, malo slobode i malo cveća! – Hans Kristijan Andersen

Nema veće filozofsko-religijske začkoljice od SLOBODE.

Biti slobodan, živeti slobodno, slobodno se kretati, slobodno misliti.

Sloboda ZA (delanje, odabir, ideju…) ili sloboda OD (tereta, neslobode, smrti…) to vam je u osnovi filozofskih razmatranja, i problem slobodne volje (u odnosu na apsolut, boga, prirodu) teška i dragocena teološka razmatranja.

Jeste li slobodni? Šta je sloboda?

Sloboda nije ništa drugo nego šansa da budeš bolji. – Alber Kami

Kad bi i stigao da je još prebiraš usled nepodnošljivog tereta svakodnevnog, realnog, mučnog i stalno pod pritiskom odabira? Od rođenja je odabir slobodnog uslovljen, nametanjem njenog koncepta, od stvoritelja, prirode i bogova, fizičkih zakona, roditelja, porodice, društva, drugih ljudi. Kako da budeš slobodan, ako ne poznaš sebe i sam ne definišeš šta je za tebe sloboda?

Svedoči umetnost ali i život da ima slobodnih i u zatvoru, i neslobodnih u zlatnom dvorcu.

Od slobodnog čoveka ne može se napraviti rob, jer je slobodan čovek slobodan i u zatvoru. – Platon

I sve je ovo teoretski jasno i lako, u svakodnevnom čovekovom iskustvu ne baš tako lepršavo i prozirno. Šta je sloboda: činiti šta ti se prohte bez ograničenja, poštovati samoproklavomanu etičku dužnost, samospoznaja ili nepodnošljiv teret odgovornosti?

Nisam ja oslobodilac. Oslobodioci ne postoje. Ljudi sami sebe oslobađaju. – Če Gevara

Sloboda čoveka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi. – Žan-Žak Ruso

Koncept slobode u kolevci zapadnoevropske civilzacije, uključuje i širok spektar razmatranja, života, smrti i slobode kroz filozofske pristupe ne retko obojene mistično-ezoterijskim pristupom:

„U osnovi, prostor-vremenski kontinuum predstavlja samo pojednostavljen alat našeg uma, s kojim samo izlazimo na kraj s nemogućnošću shvatanja šire slike. Život je avantura koja transcendira naš uobičajan i linearan način razmišljanja.

Ukoliko ove koncepte shvatimo na gore pomenuti način to dalje znači da i ideja smrti, pa i ideja besmrtnosti, a time i poimanje slobode, postoje u svetu mimo ovog linearnog toka. Teoretski fizičari veruju u ideju beskonačnog broja univerzuma, multiverzum, i situacije i bića koja postoje simultano s našim postojanjem, na drugim razinama. A opet, sve to je odvojeno i za nas nečujno i neopipljivo. Verovatno sve što je ikada moglo da se desi, upravo se i desilo u nekom od tih multiverzuma, u određenom momentu njihovog postojanja, što onda isključuje smrt, kao jedini kraj iz našeg verzuma. Smrt ne može biti postojana. Smrt, kao kraj, ovako postaje cvet koji momentalno nastavlja svoj rast pod drugim okolnostima, u beskrajnosti drugih bašti svetova.” – Dražen Pekušić, Iluzija Postojanosti

Apsolutna sloboda podrazumijeva da možemo raditi sve što hoćemo i da pritom ne trpimo nikakve posljedice naših postupaka. No to nije moguće jer upravo  opiranje svijeta našoj volji ukazuje na njegovu objektivnost.

Sve se čoveku može uzeti, osim poslednje od ljudskih sloboda – pravo na izbor stava u bilo kakvim datim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta. – Viktor Frankl

Dozvola za slobodu: „Jedna od najvažnijih stepenica na putu osobnog razvoja je oslobađanje od ograničavajućih obrazaca ponašanja koja smo usvojili tijekom djetinjstva. Svatko od nas je odrastao u specifičnim uvjetima u kojima smo dobivali i ono što nam treba i ono što nam ne treba. Neke od stvari koje nam kao svjesnim, odraslim pojedincima ne trebaju su razne psihološke zabrane. Eric Berne, osnivač psihoterapijskog pravca zvanog Transakcijska Analiza navodi cijeli niz. Neke od njih su: zabrana na život, na mišljenje, osjećanje, sreću, uspjeh i razvoj. To su one slavne roditeljske izjave tipa: ‘Bolje bi bilo da te nisam ni rodila’, ‘Nisi tu da misliš, nego da slušaš’, ‘Kad te dohvatim imat ćeš pravi razlog za plač’, ‘Veliko veselje uvijek završi u suzama’, ‘Ne možeš ti to, nije to za tebe’, ‘Ne znaš ti što je život, bolje ti je da uživaš dok možeš’ i slično.” – Tomica Šćavina, psiholog.

Biti slobodan znači preuzeti odgovornost za svoje izbore.

Sloboda i odgovornost su dve strane iste medalje.

Slobodna volja (lat. liberum arbitrium) je stanje u kojem su misli i ponašanje neke osobe određeni sopstvenom voljom, a ne spoljašnjim činiocima.

„Kad bi kamen koji pada imao svesti, on bi držao da je njegovo padanje rezultat njegove slobodne volje.”– Baruh Spinoza

Filozofija političke slobode: Filozofija koja se bavi pojmom sloboda u okviru političkih teorija, ovaj pojam sagledava iz ugla koji je specifičan jer se odnosi na pokušaj samouređenja sociuma, i pojam „individualne” i „kolektivne” slobode, kao i „pozitivne” i „negativne” slobode, kvalitativno imaju drugačije određenje i tumačenje u odnosu na ontološko, metafizičko ili teleološko sagledavanje. Savremenom čoveku ipak, ne može iskustveno biti bliže promišljane o slobodi, do suočavanja i osvešćivanja njenih postulata i granica u okvirima političkih zajednica gde se sva problematika političke slobode identiteta pojedinca (građanin, podanik,vernik) i društva (država, klasa, nacija) formiraju u sudaru ovih određenja.

„Naravno, mimo naših iskaza, ovakvih i onakvih, postoji živa i neiskazana zbilja. Bosna je tokom svoje povijesti obično i bila zemlja neiskazane zbilje. Otud višak legende, a manjak historije. Živjelo se u neiskazanoj zbilji zato što se nikad, ni jedne sekunde, nije živjelo u slobodi. A čim se nije živjelo u slobodi, nije se moglo živjeti ni u istini.” – Miljenko Jergović, Može li čovjek biti Bosanac?

„Glupani, naime – u Bosni se to možda i najbolje zna – misle da se ljudi ne smiju vicu, već onima što ga nisu skontali. Zato etnički kreteni mrze slobodan duh čak i kad je ovaj na njihovoj strani, mrze ga jer ne shvaćaju, niti mogu tako daleko dobaciti, da takav duh nema svoje strane, da je teritorij slobode veći od oslobođenog teritorija i da je slobodan čovjek slobodan ili uvijek i svugdje, ili nikad i nigdje.” – napisao je pre pet godina Boris Dežulović u kolumni Gluh i gluplji.